Pisala bih vam malo o svestranosti smokve. Povijesnoj, nutritivnoj i kulinarskoj. Možda toga i niste bili svjesni do sad, ali to je jedan od rijetkih plodova koje možete koristiti cijelu godinu. Postoje dva razloga za to. Prvi je što sazrijeva u dva određena doba godine, ranije doba (lipanj) i kasnije (listopad), te ju zbog toga u svojem svježem obliku možemo konzumirati i duže od nekih drugih sezonskih namirnica. Drugi je razlog što ju bez problema možemo posušiti i koristiti ostatak godine. Možda to i nije neka novost, no svakako je dobro znati da u svojem sušenom obliku u sebi stvara još i više potrebnih nutrijenata i energetske vrijednosti za zdravlje organizma, pogotovo dječjeg. Neki čak smatraju da bi za optimalno zdravlje trebalo pojesti po jednu smokvu svakoga dana. Na koju god varijantu se odlučite, imajte na umu kako je ovo jedna od najstarijih voćki otkad postoji čovječanstvo i radi toga ju uzdižemo na sami tron slatkih prirodnih delikatesa. Ako vam to nisu bili dovoljni razlozi da ju uvrstite u svoju prehranu, sigurna sam da će vas oduševiti što je njena kulinarska primjena isto tako svestrana, pa ju možete uspješno koristiti i u slanim i u slatkim jelima.
O SMOKVI
Smokva je na naše prostore došla iz Indije, a njena prisutnost zabilježena je i u doba Kleopatre koja ju je rado imala na svojem jelovniku. Podvrste smokvi dijele se na boju unutrašnjosti i vanjskog dijela ploda; bijela, crna i crvena, dok koža može biti od svijetlozelene pa do tamno ljubičaste boje.
Kada pričamo o njenoj ulozi u dječjoj prehrani, prednosti su brojne. Smokva pomaže pri probavi, odnosno potiče ju, a to znači da dijete može bolje apsorbirati nutrijente u organizam. Zatim tijelo dobro opskrbljuje s vitaminima i mineralima, za koje znamo da su djeci puno više potrebniji nego odraslima, te igraju važnu ulogu u razvoju tijela i mozga. One također štite jetru i poboljšavaju imunološki sustav, a svojim prirodnim slatkim okusom vesele naša nepca. No, kao i u svemu, trebala bi biti i doza umjerenosti u jedenju smokvi obzirom na njihov visok postotak fruktoze, pa je svega nekoliko komada dnevno dovoljno kako bismo uživali tijelom i duhom u tim slasnim zalogajima.
Kada pričamo o kulinarskoj primjeni, smokvu možemo jesti svježu, suhu, smrznutu i pečenu.
Za keksiće sam koristila domaću suhu smokvu, a inspiraciju za recept potražila sam kod svestrane food blogerice s predivnim fotografijama Travelling oven. Iskoristite sezonu smokvi, sačuvajte najbolje primjerke za ostatak godine i uživajte u receptu kojeg sam vam pripremila.


- 160g integralnog pšeničnog brašna
- 130g sitnih zobenih pahuljica
- 8g soda bikarbone
- 2g sitne soli
- 3g cejlonskog cimeta u prahu
- 1 veliko jaje
- 1 žličica vanilin ekstrakta
- 70g kokosovog ulja (otopljenog)
- 80g kokosovog šećera
- 100g suhih smokava
- 80g tamne čokolade 72% kakaa
- Pomiješajte suhe sastojke, brašno, pahuljice, sodu, sol i cimet.
- U zasebnoj posudi pjenjačom dobro umutite šećer i ulje, zatim dodajte vanilin šećer i jaje, još jednom umutite, te spojite sa suhim sastojcima.
- Smokve i čokoladu ste narezali na male kockice, dodajte i njih smjesi i ravnomjerno izmiješajte s ostatkom.
- Na pleh obložen papirom za pečenje posložite keksiće koje ste prethodno oblikovali rukama (prvo u kuglicu koju ste zatim spljoštili rukama), te ih pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva 10 minuta.
- Keksi su gotovi kada im je dno posmeđilo. Iako su dovoljno slatki zbog slatkoće suhih smokava, možete ih raditi i s čokoladom manjeg postotka kakaa. A umjesto čokolade u komadu, u keksiće slobodno stavite i tamne čokoladne kapljice s kojima si olakšavate pripremu.
2 komentara
Lili @ Travelling oven
12 rujna, 2017 at 7:45 amPredivni keksici, jedva cekam da ih napravim! I drago mi je sto sam malo pridonijela inspiraciji, hvala!! 🙂
Chiarin tanjurić
29 prosinca, 2017 at 3:11 pmČesto pridonosite inspiraciji 🙂